


Naziv: Poljski rastaviÄ
Latinski naziv:Ā Equisetum telmateia Ehrh.
Sinonimi:Ā konjski rep
Poljski rastaviÄ ili konjski rep, preslica (Equisetum arvense L.) je viÅ”egodiÅ”nja zeljasta biljka iz porodice rastaviÄa (Equisetaceae).
Rizom je dugaÄak, puzav, Älankovit i razgranat sa zaobljenim Ävorovima i tankim korenima.
U rano prolecĢe biljka formira crvenkasto-braon stabljike visine do 25 cm, koje se zavrÅ”avaju sporonosnim klasovima. Spore sazrevaju i rasejavaju se u maju, nakon Äega prolecĢne stabljike odumiru i pojavljuju se sterilne razgranate zelene Älankovite stabljike visoke do 30-60 cm.
Gde raste rastaviÄ?
Kosmopolitska biljka, rasprostranjena je na svim kontinentima, posebno u Å”umskoj zoni, osim pustinjskih regiona i krajnjeg severa. Raste na vlažnim livadama, u blizini potoka, reka, moÄvara.
Koji deo rastaviÄa se koristi kao lekovito sredstvo?
Kao lekovito sredstvo se koristi nadzemni deo rastaviÄa (Equiseti arvensis herba).
Koja svojstva i kakvo dejstvo ima rastaviÄ?
Nadzemni deo rastaviÄa sadrži:
- flavonoide kempferol, apigenin, saponaretin, naringenin, dihidrokempferol, ekvizetrin, izokvercetin, luteolin
- askorbinsku kiselinu do 0,2%
- karoten
- jabuÄnu, akonitinsku, oksalnu kiselinu
- sitosterol
- saponine
- tanine
- tragove alkaloida nikotin, palustrin
- derivate silicijumske kiseline do 25%
- masno ulje
- gorke materije
- smole
- makro- i mikroelemente.
Preparati rastaviÄa imaju:
- diuretiÄko
- holeretiÄno
- antispazmodiÄno
- detoksikacijsko (uklanjaju olovo)
- antidijabetiÄko
- hemostatsko
- antiinflamatorno
- antimikrobno
- regenerativno
- antifungalno dejstvo.
Preparati rastaviÄa su diuretici biljnog porekla. Ekstrakt herbe rastaviÄa:
- izaziva iritaciju bubrežnog parenhima, povecĢavajucĢi i ubrzavajucĢi diurezu
- ispoljava antiinflamatorna svojstva kod patoloŔkih procesa beŔike i urinarnog trakta (cistitis, uretritis).
Ekstrakt herbe rastaviÄa pruža diuretiÄki efekat bez naruÅ”avanja odnosa mikroelemenata u krvi.
U urinu, soli silicijuma formiraju koloide koji spreÄavaju kristalizaciju mineralnih komponenti i na taj naÄin ometaju stvaranje urinarnog kamena.
Herba rastaviÄa se koristi u kompleksnoj terapiji edematoznog sindroma razliÄitog porekla:
- poremecĢena funkcija bubrega
- hroniÄna srÄana insuficijencija.
Kod pacijenata sa dekompenzovanim srÄanim oboljenjima praÄenim edemom, prilikom uzimanja preparata rastaviÄa, diureza se povecĢava za viÅ”e od 2 puta. Delovanje poÄinje od prvog dana prijema i traje tokom perioda uzimanja preparata. Nakon prestanka uzimanja preparata, diureza ostaje poviÅ”ena joÅ” 2-3 dana.
Vazorelaksantna i kardiotoniÄna svojstva rastaviÄa se koriste u leÄenju:
- hipertenzije
- ishemijske bolesti srca
- ateroskleroze
- srÄane insuficijencije.
Nadzemni deo poljskog rastaviÄa sadrži veliku koliÄinu jedinjenja silicijuma. Glavna funkcija silicijuma je održavanje normalnog metabolizma u organizmu. Ukoliko njegova koliÄina nije dovoljna, organizam ne apsorbuje oko 70 drugih elemenata.
Silicijum je neophodan za normalno funkcionisanje vezivnog tkiva plucĢa, endokrinih žlezda. NajviÅ”e silicijuma se nalazi u limfnim Ävorovima. Nedostatak silicijuma naglo pogorÅ”ava rad ovih organa.
RastaviÄ pomaže u obnavljanju vezivnog tkiva plucĢa. Dekokt i infuz rastaviÄa se uzimaju kod bolesti plucĢa i respiratornog trakta, ukljuÄujucĢi tuberkulozu.
Brojne studije su utvrdile hemostatska svojstva biljnih lekova od nadzemnog dela rastaviÄa. Herba rastaviÄa se koristi kod mikrohematurije, hemoptizije, hematemeze i krvarenja kod hemoroida.
Preparati rastaviÄa imaju holeretiÄna i antispazmodiÄna svojstva i Å”iroko se koriste u leÄenju bolesti jetre i žuÄne kese. Kao antiemetik, koriste se kod dizenterije, bolesti jetre i žuÄne kese, holelitijaze. Silicijumska kiselina, rastvarajucĢi se u vodi i formirajucĢi soli, lako se apsorbuje u gastrointestinalnom traktu.
RastaviÄ ima efekat detoksikacije, posebno pomaže u uklanjanju olova iz organizma. Kod trovanja ovim teÅ”kim metalom preporuÄuje se upotreba rastaviÄa.
Jedinjenja silicijuma su ukljuÄena u metabolizam i funkcionalnu aktivnost vezivnog tkiva, sluzokože i u razvoj koÅ”tanog tkiva. Uzimanje preparata rastaviÄa poboljÅ”ava metabolizam fosfora i kalcijuma, ubrzava regeneraciju kostiju, inhibira aktivnost osteoklasta i preporuÄuje se u kompleksnom leÄenju osteoporoze.
RastaviÄ se koristi u kompleksnom leÄenju lakÅ”ih i umerenih oblika dijabetesa. Eksperimentalne studije su otkrile hipoglikemijska i antidijabetiÄka svojstva biljke. RastaviÄ Å”titi cĢelije bubrega od oÅ”tecĢenja kod dijabetesa.
Korisna svojstva biljke koriste se kod zapaljenja iÅ”ijadiÄnog nerva, gihta i reumatizma. 5-glukozid-luteolin izolovan iz biljke ima antiinflamatorna svojstva.
U dermatologiji, biljka se koristi kod:
- alergijskih bolesti kože (ekcem, atopijski dermatitis, itd.)
- akni
- furunkuloze
- dekubitusa
- trofiÄnog ulkusa
- vaskulitisa
- psorijaze
- skleroderme.
U narodnoj medicini, rastaviÄ ulazi u sastav biljnih meÅ”avina koje se koriste spolja kod Äireva i hroniÄnih rana. Od infuza i soka biljke prave se losioni, obloge, kupke za leÄenje:
- modrica
- ogrebotina
- rana
- apscesa
- liŔajeva
- osteomijelitisa
- tuberkuloze kože.
Na otvorena zahvacĢena podruÄja stave se spore rastaviÄa ili suva iseckana herba.
RastaviÄ ima visoku antigljiviÄnu aktivnost zbog akumulacije flavonoida, fenolnih kiselina i jedinjenja silicijuma. Silicijum mehaniÄki jaÄa zidove cĢelija, ÄinecĢi ih skoro nepropustivom mehaniÄkom barijerom, a koloidni silicijumski sistemi vezuju patogene gljive.
Kako se koristi rastaviÄ?
Dekokt
1 kaÅ”iku nadzemnog dela rastaviÄa preliti sa 200 ml kljuÄale vode, kuvati 5 minuta, poklopiti i ostaviti 10-15 minuta, zatim procediti. Piti 2-3 puta dnevno, 1 ÄaÅ”u posle jela.
Mast za spoljnu upotrebu
Biljnu masu isparavaiti na laganoj vatri dok se ne dobije ekstrakt, nakon Äega pomeÅ”ati sa vazelinom ili maÅ”Äu.
Zanimljive Äinjenice
Stabljike vegetativnih zelenih izdanaka su tvrde, hrapave na dodir zbog nastalih u njima kristala silicijumske kiseline. U stara vremena su primenjivane za ÄiÅ”cĢenje posuÄa, a osuÅ”eni izdanci se koristile za poliranje drveta i proizvoda od mekog kamena.
RastaviÄ vodi svoje poreklo od kraja periode devona u paleozoiku (pre oko 350 miliona godina) ā doba procvata Equisetophyta, biljaka Älankovitog stabla.
Tekst je informativnog karaktera i ne može da služi dijagnostici i leÄenju.
Izvori:
https://rulek.rs/rastavic-2/
https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:20007435-1


